Vilim Svečnjak
rođen je 12. srpnja 1906. u Zagrebu. Obitelj se 1908. godine seli u Čabar (Gorski kotar) gdje otac otvara fotografski atelier. Po završetku osnovne škole u Čabru kao privatni đak polaže dva razreda na sušačkoj Realnoj gimnaziji.
Godine 1920. nastavlja školovanje na Realnoj gimnaziji u Zagrebu gdje mu je nastavnik crtanja bio Zlatko Šulentić. Godine 1927. upisuje kiparski odjel na zagrebačkoj Umjetničkoj akademiji kod Rudolfa Valdeca i Frana Kršinića. Te je godine zbog ilegalnog političkog rada prvi puta uhićen. Na slikarski odjel prelazi 1929. godine. Nastavnici su mu bili vrsni pedagozi i umjetnici: Maksimilijan Vanka, Vladimir Becić, Tomislav Krizman, Ljubo Babić i Marino Tartaglia. Nakon Akademije studira u Parizu kao stipendist francuske vlade.
Bio je član grupe Zemlja, grupe Napredni hrvatski umjetnici, jedan od utemeljitelja grupe Mart, utemeljitelj grupe Ars. Utemeljio je ljevičarski Pučki teatar u Zagrebu (1931.), podružnicu ULUH-a u Rijeci (1946.) te Galeriju likovnih umjetnosti u Rijeci (1948.) koju je vodio do 1951. godine. Radio je kao redatelj u karlovačkom kazalištu i kao scenograf u HNK u Zagrebu, kao predavač likovnog odgoja na sušačkoj gimnaziji i kao nastavnik na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Na Krležin poziv preuzeo je 1951. godine dužnost glavnog urednika za ilustracije i opremu enciklopedijskih izdanja Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Pisao je likovne kritike za Vjesnik i Borbu. Bio je predsjednik LIKUM-a od 1955. do 1957. godine, predsjednik Zagrebačkog centra Europskog društva kulture za Hrvatsku (S.E.C.) te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Dobitnik je značajnih nagrada, priznanja i odlikovanja (Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 1978., Nagrada AVNOJ-a za životno djelo 1982., Nagrada grada Zagreba 1988.).
Svečnjakova darovnica Čabru, mjestu njegova djetinjstva i dječastva (43 slike), predstavlja najljepše primjere hrvatskoga ekspresionističkog slikarstva.
1990. Darovnim ugovorom Marta i Vilim Svečnjak darovali su Gradu Zagrebu 842 djela (slike, crteži, grafike, kolaži), grupirana u dvije zasebne cjeline pod nazivom Donacija «Zemlja» i «Memorijalna zbirka Marta i Vilim Svečnjak», pod uvjetom da se koriste kao javna spomenička vrijednost za kulturne i znanstvene potrebe. Ugovoreno je da će donacija Zemlja biti trajno smještena u Muzej donacija nakon njegova osnivanja, a «Memorijalna zbirka Marta i Vilim Svečnjak» ostat će smještena u stanu donatora, koji bi Grad Zagreb trebao urediti kao galerijski prostor.
Iste godine Vilim je darovao Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti 50 djela.
Svoje slike, po dovršetku, Svečnjak uglavnom nije potpisivao, a činio bi to uvijek u nazočnosti kupca, pričajući o ideji i nastanku slike.
Svoju privatnu imovinu oporučno je ostavio isključivo svojoj nećakinji (djece nije imao), koja se brinula za njega i suprugu Martu nekoliko godina prije smrti.
Danas njegova univerzalna oporučna naljednica pismeno jamči za izvornost naslijeđenih djela.
Umro je u Zagrebu 3. lipnja 1993. godine.
